Povijest kluba

107 godina NK Bjelovara

Autor: Milan Starčić- tekst autoriziran

Desetljeća zaluđenosti nogometnom loptom

Povijesni uvod u priču o NK Bjelovaru

Ove godine NK Bjelovar pa samim time i bjelovarski nogomet slavi 107 godina postojanja i rada, uspjeha i neuspjeha, jednostavnije rečeno- zaluđenosti nogometnom loptom koja bez prekida traje sve tako od početka prošlog stoljeća. U tih 107 godina bjelovarskog nogometa smjestilo se na tisuće utakmica, bezbroj igrača i deseci generacija koje su od tih prvih dana pa sve do danas stvarale sliku bjelovarskog nogometa pa tako i sporta koji je osvojio svijet i koji s punim pravom nosi epitet- najljepše sporedne stvari na svijetu. No, nogomet kao igra širokih masa ima i svoju povijesnu priču koja seže i nekoliko tisuća godina unazad.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Povjesničari i istraživači tvrde da je igra loptom prvi put opisana još prije pet tisuća godina. Kinezi su tada okrugli predmet napunjen životinjskim krznom ili perjem gurali u igri svim dijelovima tijela osim- rukama. Neodređeni broj igrača, prema zapisima na kamenim pločama, drvorezima ili detaljima na kipovima iz raznih povijesnih razdoblja, pokušavao je taj okrugli predmet progurati između dva bambusova štapa. Nepobitno je tako dokazano da su te praigre okruglim predmetom zasigurno preteča današnjeg nogometa. Jednako stari koliko i civilizacija, okrugli predmeti, odnosno lopta, i tada a i sada služili su za ljusku zabavu mnogo prije nego što se čovjek počeo zabavljati na druge načine. Tako je igra sa loptom a posebice udaranje lopte nogom, iz dana u dan imala sve više pristalica. Prema starim zapisima naših humanista i službenim spisima iz renesansnog razdoblja, nedvojbeno proizlazi da su igre s loptom bile ne samo popularne već i zabranjivane gradskim odlukama u Šibeniku, Trogiru, Zadru, Dubrovniku i drugim mjestima. Nogomet kao igra sa pravilima došao je tek kasnije a sve je zapravo počelo u Engleskoj 1863. godina kada su donesena i prva pravila nogometne igre koja su se kasnije mijenjala, dorađivala i prilagođivala i kod dimenzija igrališta, suđenja i same igre, broja igrača i opreme.

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Počeci nogometa u Hrvatskoj vezani su uz mjesto Županju na krajnjem istoku Slavonije i koja je tada, 1879. godine bila malo graničarsko selo u koje su u sve većem broju počeli dolaziti engleski stručnjaci za eksploataciju poznatog slavonskog hrasta i neiscrpne zalihe kvalitetnog drveta. Sa sobom su ponijeli i nogometnu loptu igrajući međusobno ali polako su i uključivali domaće stanovništvo. Županja i kasniji tamošnji klub “Graničar” su tako postali i ishodište nogometa u Hrvatskoj a sjeme nogometa posijano na tom mjestu poput požara se proširilo i u druge krajeve. Nekako u isto vrijeme kao i u Županji, kroničari su zabilježili i igranje nogometa u Rijeci između engleskih tehničara u tvornici “Torpedo” i mađarskih željezničara a u zadarskom listu “Il Dalmata” 1887. godine zabilježena je crtica o utakmici između časnika britanske mornarice. Prvo pravo igranje nogometa pod stručnim vodstvom i nadzorom naših učitelja počinje 1893. godine. U Zagreb se tada, po završetku studija u Stockholmu (Švedska), vraća Franjo Bučar koji je za vrijeme studija upoznao i nogomet kao igru i htio ju prezentirati i svojim sugrađanima. Uz pomoć društva “Hrvatski sokol” objavljuje poziv u novinama “Obzor” od 5. srpnja svima koji žele učiti “footbal” (riječ nogomet još nije postojala), da se jave u društvo. Kod zagrebačkog trgovca Marka Druckera naručena je i prava nogometna lopta iz Praga a sve je u stvari bio začetak osnivanja nogometnih klubova, ponajprije u Zagrebu (HAŠK) a kasnije i u drugim mjestima i gradovima u širem okruženju. Početkom dvadesetog stoljeća osnivaju se nogometni klubovi u Zagrebu, Novoj Gradiški, Subotici, Osijeku, Vukovaru, Karlovcu i Samoboru. Nezadrživo se širi a prve nogometne klubove dobivaju Đakovo, Slavonski Brod, Varaždin, Zelina, Bjelovar, Požega i Virje, nešto kasnije Križevci, Petrinja, Čakovec, Kaštela, Knin, Trogir i Šibenik a 1911 osniva se splitski Hajduk i zagrebački Građanski. Nogomet kao sport izbija u prvi plan i ništa ga više ne može zaustaviti.

Nogometna lopta stigla i u Bjelovar

Osnivaju se Oxford, Šparta, Adria, Orao, BGŠK-a i drugi klubovi

Upuštajući se u zanimljivu ali iznimno zahtjevnu ulogu kroničara više od sto godišnjih nogometnih zbivanja u gradu Bjelovaru i bližoj okolici, naslućivali smo širinu teme ali i nezahvalnost posla s obzirom na malo vjerodostojnih podataka iz vremena samog rađanja nogometa u Bjelovaru i obilja podataka, dokumenata i fotografija u posljednjih pedesetak godina. Za sveobuhvatnu priču o bjelovarskom nogometu zasigurno ima materijala za jednu podeblju monografiju a mi ćemo ovom prilikom pokušati u sažetku mlađim generacijama dočarati povijesni razvoj NK Bjelovara pa i bjelovarskog nogometa od prve lopte koja se zakotrljala na Banskom trgu pa do današnjeg NK Bjelovara koji čuva i njeguje tradiciju brojnih bjelovarskih klubova, generacija igrača i sportskih djelatnika.

Nakon Zagreba, gdje su početkom 20-tog stoljeća osnovani prvi klubovi, nogometna lopta se očekivano pojavila i u drugim sredinama pa tako i u banskom i kraljevskom gradu Bjelovaru. Kako je pisanih dokumenata iz tog vremena malo ili ih uopće nema a živih svjedoka također, fragmenti tadašnjeg nogometa otrgnuti su zaboravu ponajprije zahvaljujući kroničarima tadašnjih zbivanja koji su u svojim novinama, uz ostale teme, pisali i o sportskim događanjima pa tako i o nogometu, odnosno pojavi nogometne lopte. U gotovo svim bilješkama navodi se da je nogomet u Bjelovaru rođen 1908 godine ali po nekim bilješkama u tadašnjem tjedniku “Nezavisnost ” od 11. svibnja 1907. god. nogomet se igrao i ranije. Naime, u crtici pod naslovom : ” Nastradali uslijed lopte ” ondašnji novinar je napisao: ” Prošle nedjelje zbila se na Trgu Marije Terezije (današnji Kvaternikov trg ili Centralni park) nesreća koja je u čitavom gradu pobudila najveću pažnju. Na lakim jednoprežnim kolima vozio se je Pavao Kovačić sa svojom suprugom Paulinom kroz Banski trg, gdje su se u ono vrijeme oko pet sati poslije podne djeca loptala. Lopta iznenada pala na konja a taj se prestraši i „vehemetnom“ brzinom pobježe sve do glavne vojarne gdje se kola prevrnuše.” Iz teksta je teško zaključiti da su djeca igrala baš nogomet ali jedna crtica iz tjednika ” Nezavisnost ” od 2. svibnja 1908. god. već konkretnije se govori o tome a koja glasi: ” Ove godine urediti će se vježbalište za engleski nogomet na Logorištu te je gimnazijska mladež već počela sa tim vrlo zdravim sportom. Uz to vježbalište urediti će se trkalište jedan jard dugačko a koje se imade pretrčati za 12 sekundi. ” Sudeći po tim tekstovima, đaci Gimnazije su još i prije 1908. godine organizirano igrali nogomet a prvu nogometnu loptu u Bjelovar su donijeli zagrebački studenti.

Prvi nogometni klub u Bjelovaru osnovan je i utemeljen 10. listopada 1908. godine pod imenom ” Oxford ” a igrači su uglavnom bili đaci Gimnazije i studenti okupljeni oko društva “Sokol “. Uslijed velikog interesa za ovaj ” zdravi i lijepi sport ” osnivaju se u Bjelovaru još i NŠK “Hrvatski sokol ” (1908), NK “Šparta ” (1908), AFK “Hrvat ” (1909), NŠK “Orao ” (1910), NŠK “Adria ” i NŠK “Croatia ” (1911) BGŠK (1912) i BAŠK (1914) i kada većina njih, osim BGŠK-a i Špatre, zbog neimanja igrača ili zabrane povodom I. svjetskog rata, prestaju djelovati. U tom razdoblju od osnivanja prvih klubova pa sve do gašenja nekih uslijed nadolazećeg rata, odigrane su, za ono vrijeme, brojne utakmice iz čega se može zaključiti da je nogomet u Bjelovaru dobivao sve više pristalica među pučanstvom, obrtnicima, intelektualcima i vojnim osobama. Kako u to vrijeme nije bilo službenih prvenstvenih utakmica, klubovi su uglavnom odigravali prijateljske nogometne utakmice sa klubovima iz drugih mjesta i gradova, ponajčešća za vrijeme pučkih blagdana, kramova i kirvaja a nogometna sezona poklapala se sa velikim školskim praznicima u srpnju i kolovozu i kada su đaci i studenti imali više vremena za pomodnu igru zvanu nogomet. Kako su i tada, kao i sada, igrači prelazili iz kluba u klub, zanimljiva je 1911. godina u kojoj je najjači bjelovarski klub postala “Šparta ” koja je, po jednoj najavi u tjedniku “Nezavisnost ” na Logorištu ugostila zagrebačku “Concordiju ” i izgubila sa 1:3. Kroničari su tada prokomentirali utakmicu riječima: ” Naša Šparta se nije nadala pobjedi ali je u Bjelovar pozvala poznatu ” Concordiju ” samo zato da Bjelovar vidi lijepu i elegantnu igru. ”

Te godine, točnije 20. kolovoza 1911. godine zabilježeno je i prvo gostovanje jednog bjelovarskog kluba i to NK ” Šparte ” u Koprivnici i što je datum od kojeg traje rivalitet bjelovarskog i koprivničkog nogometa. Utakmica je tada između NK ” Koprivnice ” i NK “Šparte ” završila pobjedom gostiju sa 2:1 što je tada poprilično odjeknulo u ondašnjem tisku a NK “Šparti ” priskrbilo brojne pozive i zahtjeve za igranje utakmica. Ondašnji bjelovarski sportski novinar u “Nezavisnosti ” je prokomentirao utakmicu u Koprivnici riječima: ” Utakmica je bila dosta zanimljiva ali i surova te je tekla živahnim tempom. Momčad “Koprivnice ” bila je izvrsna poradi nekoliko igrača iz prvorazredne momčadi iz Ugarske (valjda su i tada švercali igrače), dočim je “Šparta ” poradi školskih praznika igrala u kombiniranom sastavu. Lopta je bila čas na jednoj čas na drugoj strani a osobita spretnost opazila se kod golmana “Šparte ” Zlatka Heruca koji se sa velikom požrtvovnošću bacao na loptu. Unatoč dobre igre braniča Fridmanna i Fischera te centarhalfa Wintera, Koprivnica je povela lijepim goalom ali centarfor Đuro Heruc je izjednačio rezultat a pod kraj goal za pobjedu “Šparte ” opet je dao Heruc. ” NK “Šparta” je bila jaka ali uskoro će se pojaviti znamenita BGŠK-a, klub koji će se službeno registrirati tek 1920. godine i koji će obilježiti nadolazeća desetljeća bjelovarskog nogometa i biti prvi nasljednik NK Bjelovara

“Begeška” 1912 okupila ponajbolje igrače

Prva međunarodna utakmica protiv Kapošvara

Nekoliko godina po osnivanju prvih nogometnih klubova u Bjelovaru, zbog pomanjkanja igrača, nekoliko klubova se polako počelo gasiti a na stvarnoj sportskoj sceni ostali su samo Špatra i 1912. godine osnovani B.G.Š.K. (Bjelovarski građanski športski klub) koji je od tada pa sve do 1945. godine djelovao neprestano i bio istinski predvodnik bjelovarskog nogometa. Kao osnivači i igrači B.G.Š.K.- Begeške iz tih prvih dana slavnog bjelovarskog kluba u kronikama i tadašnjim najpopularnijim novinama “Nezavisnost” spominju se Stjepan Majhen, Franjo Šulc, Oto i Slavko Wolf, Zvonimir Heruc, Stjepan Šminderovac, Savo Dotlić, Viktor Fejer, Slaviša Vajner, Vilko Niće, Dmitar Podkonjak, Franko Winter i Robert Wagner uz čiju porodicu se vežu brojni uspjesi bjelovarskog sporta. Za Begešku su tih prvih dana igrala tri brata Wagner, Robert, Ivan i Marijan. Kako su zabilježile ondašnje novine, Ivan se, nakon jedne utakmice, vruć napio hladne vode i obolio te nakon nekoliko dana preminuo. Uz Roberta je vezana i zanimljiva zabilješka koja govori da je upravo on 1908. godine za vrijeme školskog raspusta boravio kod majčine rodbine u Pragu i otuda u Bjelovar donio prvu pravu nogometnu kožnatu loptu, zvanu “pragerica”. Odmah po osnivanju B.G.Š.K-e, igrama i golovima sve više plijeni pozornost javnosti a te 1912. godine kronike bilježe i prve utakmice sa zagrebačkim klubovima i prvu međunarodnu utakmicu u Bjelovaru. “Nezavisnost” je tada u broju 20 od 13. travnja objavila zanimljivu najavu nogometne utakmice. “Nogometna utakmica. Sutra (28. travnja 1912.) biti će na Logorištu nogometna utakmica između B.G.Š.K. i I. HGŠK-a iz Zagreba u tri sata popodne. Postava B.G.Š.K.-a je ova: Šminderovac I, Majhen, Ratković, Perković, Dotlić, Bauer i u navali Sharon, Lach, Šminderovac II, Voršić i Fejer dok će postava I. HGŠK-a biti: Vrđuka, Schafranek, Granitz, Schiffer, Maraković stari, a u navali Horvat, Otembra, Calida, Hari i Šlanel.” Predstavljajući goste iz Zagreba, koji su u Bjelovar doputovali novom prugom, ondašnji sportski novinar je posebno nahvalio “goalmana“ Viđuku koji je jedan od najboljih u Zagrebu i koji se odlikuje spretnošću i brzinom u branjenju svojih vrata a svi njegovi suigrači su osobito fini trkači, te je većina od njih dobila nagrade na trkama u bježanju.” Ta utakmica završila je pobjedom gostiju sa 5:0 a iz izvješća sa utakmice moglo se iščitati da je bila zanimljiva a domaći igrači temperamentni ali nespretni pred golom.” Da je i onda publika bila nezadovoljna ishodom i, možda suđenjem, govori i pasus iz “Nezavisnosti” koji predlaže: ” Držimo da bi bilo uputno da se kod narednih utakmica postavi nekoliko redara jer su neki gledaoci larmali te tako smetali igrače.”

IMG_6303

Kronike su u ondašnjim novinama (1912) zabilježile i prvu međunarodnu nogometnu utakmicu na tlu Bjelovara, ukoliko je to uopće i bila međunarodna utakmica jer je tada Bjelovar bio u sklopu Austro- ugarske monarhije. Naime, po okupljanju ekipe za vrijeme školskih praznika, B.G.Š.K.-a je na Logorištu organizirala nogometnu utakmicu “proti” Kaposvary Testerisek Sport Egyleta iz Kapošvara a koja se odigrala u nedjelju, 28. srpnja 1912. “Nezavisnost” je i toj utakmici posvetila posebnu najavu riječima: ” Nogomet. Sutra u nedjelju igra B.G.Š.K. proti Kapošvarcima. Igra će biti zanimljiva jer Kapošvarci stoje 4:2 sa HAŠK-om u pobjedama. Dolazi glasoviti madjarski goalman Nagy i čuveni igrači Daroczy, Peter, Vertessy, Betnar, Tabary, Fazekas, Bernath, Gyarjas, Silagy i Keszo a njima će se suprotstaviti najbolji sastav B.G.Š.K.-e i to Gehmacher, Bauer, Schanda, Majhen, Šminderovac I, Fejer, Lach, Kinert, Šminderovac II i Šaran.” Prva međunarodna utakmica nije završila uspješno za bjelovarski klub jer su “Kapošvarci” pobjedili sa 7:2 ali bio je tim utakmicama utrt put bjelovarskim klubovima koji su povremeno odigravali utakmice sa susjednim klubovima a jedna bilješka u “Nezavisnosti” kazuje da je NŠK “Adria” na Logorištu ugostio 17. kolovoza 1912. na blagdan Kraljevo, križevački NŠK “Panoniju” i na koju se cijenjeno građanstvo “najuljudnije” poziva. Bile su istaknute i cijene ulaznica i to: Sjedalo 60 filira, stajanje 30 fil., za đake 20 fil.,. a sva sjedala smještena su u hladovini. Dobrovoljni prilozi primali su se sa zahvalnošću.

Bjelovarski klubovi te 1912/1913 godine nisu sudjelovali u prvenstvu Hrvatske i Slavonije jer se još nisu učlanili u Hrvatski športski savez a za njega se prijavilo samo pet zagrebačkih klubova. Niti na drugom prvenstvu bjelovarski klubovi nisu sudjelovali jer je ono, zbog neredovitih utakmica, prekinuto a neposredno nakon što je Austro-ugarska ušla u rat, odlukom bana Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 27. lipnja 1914. godine, obustavljeno je djelovanje svih društvenih i sportskih organizacije a nogomet je gurnut u svojevrsnu ilegalu. No, igrao se i dalje i to pod izlikom da se igra u dobrotvorne svrhe. O svemu tome u slijedećem nastavku serijala o NK Bjelovaru i bjelovarskom nogometu.

(nastavlja se)